 |
| Tabula Peutingeriana je karta na kojoj se prvi put spominje ime Split. Pise doslovce "Ad Diana" i "Spalato" što znači na latinski "Ad Diana A Spalato" prevedeno "Od Dijane Do Splita" tj. od hrama božice Dijane do Splita. Spalato je ablativ (bilježi udaljenost) latinskog imena Spalatum. |
Tabula je bila svojevrsni Michelinov vodič (oko 200.000 km rimskih cesta) kojeg je napravio Marco Vipsanio Agrippa (63. pr.Kr. - 12. pr.Kr.) rimski državnik i vojskovođa. Označavala je udaljenosti od jednog do drugog mjesta. Presilika nosi ime po Konradu Peutingeru koji ju je nasljedio od Konrada Celtesa u 1508. godine.
Karta se čuva u Bečkoj knjiznici Hofbibliothek, a dostupna je i na raznim web stranicama, izmedju ostalog i ovoj http://
Više: Peutinger map or Tabula Peutingeriana: medieval copy of an ancient Roman map, an invaluably important source for the study of ancient topography.
Više o imenu našeg grada:
Ivan Bašić - Gradovi obalne Dalmacije u De administrando imperio: najstarija povijest Splita u svjetlu dvaju pojmova Konstantina VII Porfirogeneta.
"Čini se kako u tumačenjima grčkog, latinskog ili čak predrimskog korijena ovog naziva valja krenuti od stajališta M. Pere, koja se temelje na svestranom, interdisciplinarnom pristupu problemu. Prema ovom istraživaču, sporna etimologija je konfigurirana od latinske riječi palus, vulg. lat. pala, sa značenjem „drveni ili kameni stup(ić)-međaš“, a sam naziv datira iz vremena prvotne dedukcije ovog područja. Tada je cijelo Splitsko polje premjereno i razdijeljeno u centurije, limitirano. Ta akcija izvršne vlasti stvorila je ondje praedium palatum, kasnije substantiviran u palatum, upravo Palatum. U dvojezičnoj salonitanskoj kulturi onoga vremena dodana je proteza S-palatum, što se uvjerljivo tumači utjecajem
ilirskog supstrata....... Oba lokaliteta nazvana *Spalatiolum, kasnije Špalacijun(-i), Spalaćuni, odnose se dakle na praedia palata minora, praedia palatiola, a ne na dva Skokova „mala polja brnistre“.
Duje Rendić Miočević: "Antički Grci na našem Jadranu i neka pitanja naseljavanja priobalja manijskog zaljeva" {*manijski=kastelanski}, Grci i Manijski zaljev, Adrias 2, Split 1988, Zavod JAZU str. 15:
" U našoj domaćoj literaturi uvriježilo se mišljenje da je jedna grčka isejska naseobina-kako je to zbog nedovoljno argumenata bilo isticano i za Salonu, postojala je i na području današnjeg Splita, kojemu se tako redovito kao daleki prethodnik spominje Aspalathos. Ako se ova posljednja tvrdnja i mora prihvatiti, jer carski pisac Konstantin Porfirogenet no tek u vezi s carskom palačom i počecima srednjovjekovnog Splita, nasljednika antičke Salone tako naziva taj novi urbani centar, koji je izrastao iz Palače. Čini nam se nedopustivo tu ranosrednjovjekovnu situaciju i s njom povezani spomenuti toponim prenositi čak u predrimsko vrijeme i na tome konstruirati tvrdnju o postojanju isejske naseobine na tom prostoru.Ono sto posebno tu tvrdnju opterećuje nerealnošću jest puko domisljanje da je riječ čak o 'ribarskom' naselju"
Grga Novak:
Tabula Peutingeriana naziva to mjesto Spalato, šta je ablativ od Spalatum jer ona bilježi udaljenost. Sv. Jerolim govoreći o Dioklecijanu kaže da je umro u svojoj vili u Splitu (in villa sua Aspalato): Prosper Akvitanski kaze:"in villa sua Spalato ili 'Aspalatuo". “Notitia dignitatum” sastavljena izmedju 385 i 425 naziva Split Aspalatuo.......Anonim Raventaski u 7. st, ali po starijem predlošku : Spalatrum; Spalathron, a Konstantin Porfirogenet (948-952) navodi Aspalathon.
U pismu pape Ivana VIII 879.godine naziva se grad Split 'Spalatensis civitas', a u ispravi hrvatskog kneza Mutimira (892) "in civitate Spalati"
Grga Novak u povijesti Splita navodi:
"postoje samo 2 mogućnosti: ili se naselje na mjestu danasnjeg Splita zvalo Aspalathos ili pak Spalatos, a kasnije Spalatum. isto tako postoji velika vjerojatnost da su ta 2 oblika imena grčka, ali NIJE ISKLJUĆENO DA SU ONA ILIRSKOG ILI CAK PREDINDOEVROPSKOG PORIJEKLA. Ni sačuvani pisci, ni lingvistika, ni natpisi nisu još u stanju omogućiti nam da s punom sigurnošću odgovorimo na ne samo pitanje o porijeklu imena, nego ni na pitanje postanka grada Splita"
Ipak je skoro sigurno kaze G. Novak da su Spalatos osnovali isejci i to svakako prije 48.god.pr.Kr., a najvjerojatnije tijekom 2.St.pr.kr., jer poslije 48 nisu isejci više mogli osnivati kolonije.
