Peristil 80 tih
''Što
se tiče ogradne rešetke među srednjim stupovima Protirona treba
potražiti rješenje u modernom lakom materijalu koje može da podsjeti na
antičke motive rombova koji su - sudeći po jednom crtežu R. Adama - bili
izgrađeni u nekadašnjoj originalnoj kamenoj pregradi na tom mjestu, a kako su to istraživači idejno i rekonstruirali.
Budući da je radovima na Peristilu valorizirano antičko trodijelno stepenište na južnoj strani, prisustvo dviju kapelica u kolonadi Protirona postalo je fizičkom preprekom komunikaciji od Peristila prema Vestibulu, odnosno prema južnoj četvrti Palače. Da bi se taj problem komunikacije riješio, u diskusijama koje su oko tog pitanja vođene istaknute su tri mogućnosti:
- potpuno uklanjanje kapelica
- ostavljanje kapelica na njihovom dosadašnjem mjestu, tako da se otvore njihovi bočni zidovi i na taj način omogući prolaz s Peristila u Vestibul
- pomicanje kapelica prema zidu Protirona
Prva mogućnost najpotpunije zadovoljava potrebe suvremenog pješačkog prometa, a sa spomeničke točke gledišta maksimalno valorizira antički protironski prostor. Negativna je strana takvog rješenja što se potpuno eliminiraju kapelice kao dokument historijskog kontinuiteta u razvitku grada.
Druga mogućnost, ostavljajući i dalje kapelice 'in situ', čuva taj kontinuitet, ali problem pješačkog prolaza rješava na način koji je funkcionalno nepraktičan, a s arhitektonske točke gledišta izrazito dubiozan. Minijaturni enterijeri kapelica bili bi time ipak devalorizirani, a otvori na malim plohama bočnih zidova unijeli bi nemir u kompoziciju protironske cjeline itd.
Treća mogućnost, pomičući pročelja kapelica par metara prema zidu Protirona, mijenja doduše autentičnost kako enterijera kapelica tako i kompozicije oblikovane u XVI.-XVII. st., ali ističe vrijednost i omogućuje puniji doživljaj antičkog prostora u Protironu, s time da ipak zadržava kapelice kao historijski dokument jedne faze u razvoju grada unutar Dioklecijanove palače. Što se pak tiče suvremenih potreba, ta varijanta na arhitektonski jasan i čist način omogućuje odvijanje prometa u prostoru Protirona.''
prof. dr. sc. Branimir Gabričević
Budući da je radovima na Peristilu valorizirano antičko trodijelno stepenište na južnoj strani, prisustvo dviju kapelica u kolonadi Protirona postalo je fizičkom preprekom komunikaciji od Peristila prema Vestibulu, odnosno prema južnoj četvrti Palače. Da bi se taj problem komunikacije riješio, u diskusijama koje su oko tog pitanja vođene istaknute su tri mogućnosti:
- potpuno uklanjanje kapelica
- ostavljanje kapelica na njihovom dosadašnjem mjestu, tako da se otvore njihovi bočni zidovi i na taj način omogući prolaz s Peristila u Vestibul
- pomicanje kapelica prema zidu Protirona
Prva mogućnost najpotpunije zadovoljava potrebe suvremenog pješačkog prometa, a sa spomeničke točke gledišta maksimalno valorizira antički protironski prostor. Negativna je strana takvog rješenja što se potpuno eliminiraju kapelice kao dokument historijskog kontinuiteta u razvitku grada.
Druga mogućnost, ostavljajući i dalje kapelice 'in situ', čuva taj kontinuitet, ali problem pješačkog prolaza rješava na način koji je funkcionalno nepraktičan, a s arhitektonske točke gledišta izrazito dubiozan. Minijaturni enterijeri kapelica bili bi time ipak devalorizirani, a otvori na malim plohama bočnih zidova unijeli bi nemir u kompoziciju protironske cjeline itd.
Treća mogućnost, pomičući pročelja kapelica par metara prema zidu Protirona, mijenja doduše autentičnost kako enterijera kapelica tako i kompozicije oblikovane u XVI.-XVII. st., ali ističe vrijednost i omogućuje puniji doživljaj antičkog prostora u Protironu, s time da ipak zadržava kapelice kao historijski dokument jedne faze u razvoju grada unutar Dioklecijanove palače. Što se pak tiče suvremenih potreba, ta varijanta na arhitektonski jasan i čist način omogućuje odvijanje prometa u prostoru Protirona.''
prof. dr. sc. Branimir Gabričević
Pronašao: Rino Calamaris
Nema komentara:
Objavi komentar