Bajamontuša

Evo sada mala škola o Bajamontuši (treba nešto i naučit, a ne samo gledat slike):

U spomen na obnovu Dioklecijanovog vodovoda 1880. podignuta je u Splitu monumentalna fontana. Glavni pokretač te zamisli bio je tadašnji splitski načelnik Antonio Bajamonti. Na temelju njegovih ideja, milanski kipar Luigi Ceccon izradio je umanjeni gipsani model. Prema njemu su splitski inženjer Jakov Antonelli i slikar Josip Voltolini izradili model fontane u naravnoj veličini od drveta i kartona. Postavili su ga na dno Rive na predviđeno mjesto.
Poseban odbor građana organizirao je skupljanje priloga za narudžbu i postavljanje fontane. U novinama su objavljivane liste s imenima i prezimenima darovatelja i visina priloga. U tromjesečnom skupljanju priloga sudjelovalo je 1322 darovatelja (među njima razne skupine, razne crkvene i društvene zajednice). Pretpostavlja se da je bilo više od dvije tisuće darovatelja (pojedinaca i grupa), a stvaran broj darovatelja bio je oko 12.000, dakle, gotovo čitav grad Split. Priloge su dali ne samo Splićani, već i darovatelji iz drugih gradova i država.
Iskopi za njezino postolje započeli su krajem veljače 1880. Izrada je naručena u milanskoj klesarskoj radionici Dell’ Ara. U rujnu iste godine fontana je podignuta cijelom visinom. Međutim zbog brojnih parničenja Bajamontija i Općine, svečano je otvorena tek deset godina kasnije. Dana 15. prosinca 1888. u fontanu je puštena voda i ona je napokon proradila. Bez obzira na stranačke netrpeljivosti svečano otvaranje fontane obavio je Gajo Bulat, zahvalivši Bajamontiju na njegovom velikom udjelu. Tom prigodom zakopan je cinčani tuljac s umetnutim trećim primjerkom zakladnog spisa, od strane gradonačelnika i vođe narodnjaka Gaje Bulata, kojem je dr. Bajamonti predao ključeve podzemnog prostora fontane. Bajamonti je tada održao govor u kojem je objasnio simboličko značenje fontane i pojedinih njezinih figura.
Gornja školjka u koju pada voda simbolizira Solinski bazen u koji utječe rijeka Jadro, a donja školjka Jadransko more, po kojemu plivaju dupini i morski konji sa sirenama, tritoni i nereide. Maske što pušu simboliziraju četiri glavna vjetra na Jadranu. Na gornjem dijelu su četiri malena genija koji predstavljaju Civilizaciju. Snagu volje, Trgovinu i Obrt (Industriju). Tu je bio i grb splitske općine sa spomen natpisom. Na samom vrhu je lik mladića, genij koji predstavlja ljubav prema domovini. (...)

Bajamontuša 1910.g. Kada je narasla kuća između Belvija i Deškovića kuće?

Pronašao: Darko Rom