Prikazani su postovi s oznakom 1960-1970. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom 1960-1970. Prikaži sve postove

15. srpnja 2016.

Panorama Dobrog oko 1970.

Panorama gradskog predjela Dobri, negdje pred 1970. godinu. Na uglu Kninske i Svačićeve ulice još stoji kuća Ganza, kao i dom Milena Tomić (ex sanatorij Račić) na uglu Svačićeve i Mangjerove. te kuće srušene su 1971.
Izgrađena je TS 35/10 kV Dobri 1967., ali nema još robnih kuća Dalme ni Prime-Stande.


Panorama Dobrog

Pronašao: Božo Balota

18. prosinca 2015.

Državni arhiv u Splitu

Izuzevši nekolicinu autora poput Drage Gizdića i Sibe Kvesića, sustavno istraživanje dalmatinske povijesti izmeñu 1941. i 1945. bilo je relativno slabo zastupljeno u jugoslavenskoj historiografiji sve do 15. travnja g. 1968. kada je odlukom Skupštine općine Split broj 022/141-68 osnovan Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije –Split (IHRPD). Osnivanju navedene institucije prethodila je suglasnost svih dalmatinskih
općina. Prethodnik IHRPD-a bila je Komisija za historiju Kotarskog komiteta SKH Split koja je osnovana g. 1957. s osnovnom svrhom prikupljanja povijesnog gradiva o revolucionarnom radničkom pokretu, NOB-i i socijalističkoj izgradnji na području srednje Dalmacije.
Komisija je stvorila značajan fundus arhivskog gradiva, koji je g. 1965., zajedno s osobljem, pismohranom i godišnjim sredstvima za rad, postavio temelje za osnivanje Centra za historiju radničkog pokreta Dalmacije – Split, osnovanog odlukom Skupštine kotara Split 5. svibnja 1965. Višegodišnji predsjednik komisije Sibe Kvesić postao je ravnatelj novoosnovanog Centra čija je sredstva za rad do g. 1968. osiguravala Skupština kotara Split.
Druga ustanova koja je g. 1968. ušla u sastav Instituta za historiju radničkog pokreta za Dalmaciju bio je Muzej narodnerevolucije – Split (MNRS), institucija osnovana 1. srpnja 1956. čija se teritorijalna nadležnost odnosila na područje općine Split, koja ju je i financirala. Skupština Općine Split osnovala je 30. rujna g. 1977. Muzej narodne revolucije u Splitu kao samostalnu ustanovu u kulturi, dok je IHRPD nastavio sa samostalnom znanstveno-istraživačkomdjelatnošću koja je obuhvaćala razdoblje od g. 1919. Prilikom razdvajanja ovih institucija, Muzej je IHRPD ustupio vlastitu zbirku arhivskog gradiva koja je pripojena postojećoj arhivskoj zbirci IHRPD. U razdoblju od 1968. do g. 1989. IHRPD je bio organizator ili suorganizator 14 znanstvenih skupova i šest okruglih stolova, objavio je 45 izdanja, među kojima 10 zbornika dokumenata, 19 monografija iz političke i vojnepovijest, 10 zbornika radova te šest ostalih izdanja. U ostvarivanju tih djela angažirano je bilo 812 autora i oko 2000 vanjskih suradnika. IHRPD je prestao s radom 31. srpnja 1989., njegovu arhivsku zbirku i djelatnike preuzeo je Muzej narodne revolucije u Splitu.
Odlukom Skupštine Općine Split g. 1992. prestao je s radom i Muzej narodne revolucije,a zaključkom Trgovačkog suda u Splitu, Posl.br. XRL 23/92, od 8. veljače 1995.navedena je arhivska zbirka pripala Državnom arhivu u Splitu, koji se 1998. preselio u nove prostore u tvrđavi Gripe.

Pronašla /Osvrt: Adela Roudi

19. lipnja 2015.

16. listopada 2014.

Melodije Jadrana 1965.

 Miro Ungar, Tereza Kesovija, Toni Kljaković, 
Maruška Šinković, Zdenka Vučković, Marko Novosel,
 Đorđe Marjanović, Gabi Novak, Vice Vukov, Đorđi Peruzović i Arsen Dedić


Pronašla: Mila Krstulović

19. kolovoza 2014.

Mornar-kupalište

S desne strane je zid o veslačkog kluba Mornar, 
a iza je omar bilo igralište di je počelo organizirano igranje Malog baluna 1965.g.


Pronašao: Mladen Borgo Pozzobon

9. svibnja 2014.

12. lipnja 2013.

Pjaca

Pjaca 60 tih

''Romanička kula s renesansnim satom uz zapadna vrata Dioklecijanove palače Skidanjem žbuke s kuće uz Željezna vrata, otkrivena je prvobitna romanička fasada s ostacima renesansnog sata. Izvršeno je detaljno snimanje objekta pa je na osnovu toga izrađena idejna rekonstrukcija fasade i analiza razvojnih faza u gradnji tog objekta od Dioklecijanove palače do danas.'' prof. dr. sc. Jerko Marasović, 


dipl. ing. arh; dr. sc.  Tomislav Marasović, profesor emeritus

Pronašla: Smiljana Matijaca

26. travnja 2013.