Izuzevši nekolicinu autora poput Drage Gizdića i Sibe Kvesića, sustavno
istraživanje dalmatinske povijesti izmeñu 1941. i 1945. bilo je
relativno slabo zastupljeno u jugoslavenskoj historiografiji sve do 15.
travnja g. 1968. kada je odlukom Skupštine općine Split broj 022/141-68
osnovan Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije –Split
(IHRPD). Osnivanju navedene institucije prethodila je suglasnost svih
dalmatinskih
općina. Prethodnik IHRPD-a bila je Komisija za
historiju Kotarskog komiteta SKH Split koja je osnovana g. 1957. s
osnovnom svrhom prikupljanja povijesnog gradiva o revolucionarnom
radničkom pokretu, NOB-i i socijalističkoj izgradnji na području srednje
Dalmacije.
Komisija je stvorila značajan fundus arhivskog gradiva,
koji je g. 1965., zajedno s osobljem, pismohranom i godišnjim
sredstvima za rad, postavio temelje za osnivanje Centra za historiju
radničkog pokreta Dalmacije – Split, osnovanog odlukom Skupštine kotara
Split 5. svibnja 1965. Višegodišnji predsjednik komisije Sibe Kvesić
postao je ravnatelj novoosnovanog Centra čija je sredstva za rad do g. 1968. osiguravala Skupština kotara Split.
Druga ustanova koja je g. 1968. ušla u sastav Instituta za historiju radničkog pokreta za Dalmaciju bio je Muzej narodnerevolucije – Split (MNRS), institucija osnovana 1. srpnja 1956. čija se
teritorijalna nadležnost odnosila na područje općine Split, koja ju je i
financirala. Skupština Općine Split osnovala je 30. rujna g. 1977.
Muzej narodne revolucije u Splitu kao samostalnu ustanovu u kulturi, dok
je IHRPD nastavio sa samostalnom znanstveno-istraživačkomdjelatnošću koja je obuhvaćala razdoblje od g. 1919. Prilikom
razdvajanja ovih institucija, Muzej je IHRPD ustupio vlastitu zbirku
arhivskog gradiva koja je pripojena postojećoj arhivskoj zbirci IHRPD. U
razdoblju od 1968. do g. 1989. IHRPD je bio organizator ili
suorganizator 14 znanstvenih skupova i šest okruglih stolova, objavio je
45 izdanja, među kojima 10 zbornika dokumenata, 19 monografija iz
političke i vojnepovijest, 10 zbornika radova te šest ostalih
izdanja. U ostvarivanju tih djela angažirano je bilo 812 autora i oko
2000 vanjskih suradnika. IHRPD je prestao s radom 31. srpnja 1989.,
njegovu arhivsku zbirku i djelatnike preuzeo je Muzej narodne revolucije
u Splitu.
Odlukom Skupštine Općine Split g. 1992. prestao je s
radom i Muzej narodne revolucije,a zaključkom Trgovačkog suda u Splitu,
Posl.br. XRL 23/92, od 8. veljače 1995.navedena je arhivska zbirka
pripala Državnom arhivu u Splitu, koji se 1998. preselio u nove prostore
u tvrđavi Gripe.
Pronašla /Osvrt: Adela Roudi
Nema komentara:
Objavi komentar