ISPOD URE

Sklop građevina na istočnoj strani Narodnog trga u Splitu nastao je tijekom dugog vremenskog razdoblja pa je u sebi sačuvao arhitektonske ostatke raznih epoha, od Dioklecijanova vremena do danas. Značenje i vrijednost tog sklopa u velikoj su suprotnosti s njegovom današnjom prezentacijom s obzirom da su vrijedni dijelovi antičke, srednjevjekovne i novovjekovne arhitekture, koji su rastući na tom mjestu stvorili jednu od najvrjednijih arhitektonskih kompozicija Splita, pregradnjama u XVIII. i XIX. stoljeću do to mjere devalorizirani i prekriveni novijim dogradnjama da ih se danas jedva može uočiti. (iz „SKLOP GRAĐEVINA NA ISTOČNOJ STRANI NARODNOG TRGA U SPLITU“, Dr. sc. Jerko Marasović)

U gotičko-renesansnom razdoblju romanička kuća-kula pretvorena je u gradski sat. Tada je na zapadno pročelje postavljen veliki kameni prsten sata s rimskim brojkama od 1 do 24 i nad njim loža za zvono. (iz SKLOP GRAĐEVINA NA ISTOČNOJ STRANI NARODNOG TRGA U SPLITU, Dr. sc. Jerko Marasović.)

Vrh kule uzdignuta je gotička loža za zvono gradskoga sata koji je renesansi bi ugrađen u zapadno pročelje. Iznutra je bio postav­ljen odgovarajući mehanizam, a izvana je bila numeracija od 1 do 24 što predstavlja tip tada uobičajenoga sata na satnim tornjevima europskih gradova. Ovakvi satovi bili su u uporabi sve do početka 19. st. kada su zamijenjeni satovima s raspodjelom na dvanaest sati. (Povijest pisana svijetlom, G Borčić)

Interesantno na slikama R. Adama -1764. i L. F. Cassas -1782. nema gradskoga sata.

Robert Adama -1764.

Louis-François Cassas -1782.

Carl Friedrich Heinrich Werner - 1853.

U prošlome je stoljeću 1852. postavljen novi sat na nešto višu razinu, renesansni je sat uklonjen, a njegov kameni okvir pokriven je žbukom, a 1877. sat osvijetljen plinskom svjetiljkom


Nekoliko slika oko 1900.

Uz Željezna vrata Dioklecijanove palače, s njihove južne strane, nalazi se palača Benedetti - Ciprianis - Seleban, nazvana po obiteljima kojima je pripadala.

U fasadu palače uzidan je reljef sv. Antuna, kojega je 1394. godine dao izraditi u Korčuli Ciprijan de Ciprianis, knez Korčule

Na pročelju palače uzidana je reljefna ploča s poprsjem žene i crnca koji drži jabuku i pla­zi jezik, dok mu žena prijeti prstom. Reljef je vjerojatno klesan krajem 15. stoljeća.

Oko 1930.

i sat oko 1950.

1958. skinula je žbuka i otkriveni ostaci starog sata pa je isti restauriran i postavljen današnji 24-satni sat na Pjaci

Po uzoru na stare satove re­konstruirana je i stara kazaljka koja sate poka­zuje prema starome brojčaniku od 1 do 24, dok je radi lakšega čitanja dodana velika, suvremeno oblikovana kazaljka koja pokazuje minute. Svaki sat počinje na trokutastome znaku ispred brojke, a završava na trokutastome znaku iza brojke. (Povijest pisana svjetlom, G Borčić)