18. siječnja 2017.

Brodogradilište PAKMOR

Brodogradilište PAKMOR (kratica: Paolo Kosiček, motorni čamci)

Brodogradilište PAKMOR - Reklama iz časopisa Jadranska straža br 5/1925.
 djelovalo je na zapadnoj, tada Marjanskoj obali i Marasovića ulici br.13, u blizi današnje zgrade „Jadroplova" i HZZO-a, i zapošljavalo između 3 (1932.) i 25 radnika ( 1930.). Na terenu se nalazila baraka u kojoj su bile smještene kancelarija, prostorije za obradu drva i razne mehaničke radnje, malo skladište i veća prostorija za gradnju čamaca. Na istezalištu za čamce i trabakule bilo je nekoliko saonica, vitlo i skela i na njemu su se istodobno mogla popravljati tri broda.
Zapadna obala i mjesto škvera PAKMOR
U tvrtci „Pakmor“ projektiralo se brze čamce koristeći ,,V" formu trupa i propelere po tada najsuvremenijim konstrukcijama. Osim brzih čamaca tvrtka je gradila jahte na jedra, motorne jahte, auto-čamce, sportske čamce na jedra i vesla, ribarske brodice, te obavljala je popravke i rekonstrukcije.
Medu brojnim motornim čamcima sagrađenim za privatne naručitelje spominjemo Polet, vlasništvo ing. Žarka Deškovića, sagrađen po nacrtu njemačkog projektanta Tillera, te Astor, Magimu, Medusu i Askold upisane na ime pojedinih članova obitelji Kosiček.
Brodogradilište PAKMOR - motorni čamci "Askold" (17 m) i "Rak III" izgrađeni za hotel Ambasador 1940.

 U Brodogradilištu je sagrađena i serija motornih čamaca za Upravu državnih monopola koja su morala postizati brzine od 14 n.milja/sat, te čamaca za potrebe Hotela "Ambasador". Kosiček je 1931. godine konstruirao i sagradio gliser Miss Dalmacija koji je mogao postići brzinu od 30 milja. 
PAKMOR -Motoni čamac Troll -dug 9 m, brzina 15 milja - vlasništvo Krune Jurica iz 1940.
Brodogradilište je 1928. godine izgradilo 10 čamaca, 1929. - 12 čamaca, 1930. - 21 čamac, da bi 1939. proizvelo i 3 jedrenjaka, a 1940. - 18 čamaca. Iz brodogradilišta Pakmor izašlo je ukupno oko 350 plovila raznih veličina.
Poznato je da je „Pakmor“ bila jedna od prvih tvrtki u Splitu koja se bavila nautičkim turizmom, odnosno davala je preko ljetne sezone u najam jahte i motorne čamce. Realno je pretpostaviti da su neki od novosagrađenih motornih čamaca bili namijenjeni iznajmljivanju.


Tridesetih godina Brodogradilište se bavilo i drugim poslovima. U njemu su izrađivane karoserije za uvozne kamione tvrtke "Ford", a radnici Brodogradilišta su godine 1936. popravljali kolski dio pokretnog mosta u Trogiru. Pružali su i različite drvodjelske usluge na strojevima za obradu drva: tlačnim pilama i kombiniranim blanjama, a napravili su i nekoliko montažnih drvenih kuća dimenzija 4x4 m, 7x4m i 6 x 11 m.
Tijekom II. svjetskog rata zamrla je gotovo potpuno djelatnost brodogradilišta u kojem su radili samo Kosiček i pomoćnik Ive Krpetić. Kad su učestala saveznička bombardiranja, Krpetić je na čamcima radio u baraci Pod Kosom, na Marjanu. Nakon II. svjetskog rata, 1952. godine, jedna od zadnjih većih narudžbi bila je izrada 60 komada vesala za ribolovno poduzeće „Jadran" iz Vranjica. Posljednji brod sagrađen u „Pakmor“-u 1959. godine bila je Medusa III duga 10 metara.
Izgradnja novih poslovnih zgrada na zapadnoj obali (danas Jadroplov i HZZO) dovela je 20. lipnja 1960. godine do prestanka rada brodogradilišta iako je Kosiček, kao i drugi mali zanatski brodograditelji, neuspješno tražio drugu lokaciju.

Kosiček, Paolo - Pavel (Split 1897.-1990.)
Kosiček, Paolo - Pavel (Split 1897.-1990.) Paolo je u Beču završio Visoku tehničku školu, nakon čega se zaposlio u splitskom brodogradilištu Ivanko. Već 1925. godine Paolo je osnovao malo brodogradilište "Pakmor" na Zapadnoj obali gradske luke, koje se specijaliziralo za izgradnju motornih športskih čamaca
Kosiček je uz Žarka Deškovića bio je jedan od osnivača jedriličarskog kluba "Labud". Bio je poznat kao društven čovjek i čest posjetilac zabava i plesova.

/prema I. Mosettg: Sto godina splitskog poduzetništva, trgovine i zanatstva i G. Tudor: Od bracere do tankera/
PAKMOR -Motorni čamac


Brodogradilište PAKMOR (kratica: Paolo Kosiček, motorni čamci)

Brodogradilište PAKMOR navoz


Pronašao: Mladen Jelic

Nema komentara: