Brodogradilište Petra Jeričevića

Brodo­graditelj JERIČEVIĆ Petar-Pjero p. Mate, (Korčula 1903. - Split 1974.) 

Nakon završetka korčulanske Zanatske škole, radio je kao brodograditelj u rodnom mjestu. Godine 1939. s obitelji se doseljava u Split, kupuje teren i u nekadašnjem tupinolomu Dvornik u Lori ot­vara brodogradilište u kojem izrađuje motorne čamce, u početku do 5 metara dužine, a potom i veće ug­lavnom za imućnije naručitelje iz Zagreba. Ujedno se bavio i popravcima drvenih brodova i čamaca.

Zbog dosta uskog terena Jeričević je napravio usjek u zemlji, a materijal nasuo u more. U usjeku je podigao radionicu 20x10 m, a na nasipu „skaladu" (navoz) za gradnju i izvlačenje brodova na kojem se moglo ist­odobno raditi na više brodova. Jeričević je radio kao poslovođa, vlasnik i stručni brodograditelj uz pomoć sinova Lava i Mate, kasnije inženjera brodogradnje. Pri većim poslovima uzimao je ispomoć.

Za vrijeme II. svjetskog rata prekinut je rad brodogradilišta koje je kasnije mobilizirano za potrebe ratne mornarice. Usprkos pritiscima, brodogradilište je sve do 1954. godine uspjelo djelovati kao privatno poduzeće. Gradili su se trabakuli i pasare te servisirali brodovi. Iz toga doba je i motorni čamac "Moreška" (12 m), koji i danas vozi na liniji Korčula-Badija. Zadnji i najveći bio je motorni jedrenjak "Stonac" (20 m), koji također još plovi.

Međutim, u vrijeme izgradnje ratne luke Lora, Jeričević je morao napustiti dotadašnju lokaciju. Novu lokaciju nije uspio dobiti pa je brodogradilište 1954. prestalo postojati premda se Jeričević nije dao. Preselio se u radionicu u hangaru JK „Split", u Lučici u Spinutu. Zatim je nedaleko od Arheološkog muze­ja podigao baraku u kojoj je nastavio graditi manje motorne čamce do 7 metara dužine sve do odlaska u mirovinu 1963. godine.

Jeričević je manje brodove i čamce sam gradio prema tradiciji korčulanske drvene brodogradnje, dok je skuplje i složenije konstrukcije radio prema projek­tima tehničara Josipa Galešića. Za vrijeme postojanja brodogradilišta, u njemu je sagrađeno od 10 do 15 čamaca, pet do šest trabakula do 50 tona nosivosti, desetak jedrilica i četiri sportske jahte dužine 9,30m, s motornim pogonom, koje su naručili zagrebački in­dustrijalci: Kohek, Šnajder, Badel i Butorac. 

/prema I. Mosettg: Sto godina splitskog poduzetništva, trgovine i zanatstva i G. Tudor: Od bracere do tankera/

Pronašao: Mladen Jelić